Vodič za negu sobnog cveća: Rešavamo najčešće probleme
Sve što treba da znate o negi popularnog sobnog cveća. Rešavamo probleme sa zalivanjem, presađivanjem, štetnicima i prezimljavanjem. Saveti iskusnih ljubitelja biljaka.
Vodič za negu sobnog cveća: Rešavamo najčešće probleme
Gajenje biljaka u stanu je divan hobi koji donosi zelenilo i živost u dom. Međutim, često se susrećemo sa izazovima: listovi požute, biljka kloni, pojave se štetnici ili jednostavno prestane da cveta. Kroz priče i iskustva ljubitelja cveća, možemo naučiti mnogo o pravilnoj nezi. Ovaj članak je posvećen rešavanju najčešćih problema sa sobno cveće i pružanju praktičnih saveta za njihovu dugovečnost i bujanje.
Temeljna pravila zalivanja: Kada i koliko?
Jedna od najčešćih grešaka je prekomerno zalivanje. Mnoge biljke, posebno sukulenti poput kalanhoje ili crassule, ne podnose stalno vlažno zemljište. Kao što jedan savet kaže: "Biljku ćete od manjka vode lako oporaviti, ali od viška nikako." Opšte pravilo je da zemlja treba da se osuši između zalivanja. Proverite prstom: zabodite ga u zemlju do druge zglobnice. Ako je suvo, vreme je za zalivanje.
Način zalivanja takođe je bitan. Uvek je bolje zaliti obilno, tako da voda prodre kroz ceo zemljišni sloj i izađe kroz drenažne rupe, a zatim ocediti višak vode iz tanjira. Ovako se podstiče razvoj zdravog korenja koje će ići u dubinu tražeći vlagu.
Frekvenca zalivanja zavisi od sezone, temperature i vlažnosti vazduha. Leti, zalivanje dva-tri puta nedeljno može biti potrebno, dok zimi mnoge biljke miruju i zahtevaju znatno manje vode, na primer, na svakih 10-15 dana. Drvenaste biljke i palme često podnose sušu bolje nego mekani, lisnati primeri.
Znaci koje biljka šalje: Žuti vrhovi, klonuli listovi
Promena izgleda listova je najčešći način na koji biljka komunicira svoj problem.
- Žuti vrhovi listova: Često ukazuju na suv vazduh, tipičan za stanove sa centralnim grejanjem. Rešenje je redovno orošavanje listova mekom, odstajalom vodom ili postavljanje posude sa vodom pored biljke. Takođe, mogući uzrok je i nagomilavanje soli i kamenca iz vode za zalivanje. Pokušajte da koristite kišnicu ili destilovanu vodu.
- Klonuli, meki listovi: Ako je zemlja vlažna, ovo je siguran znak prelivanja i truljenja korena. Biljku hitno treba izvaditi iz saksije, pregledati koren i odstraniti sve meke, trule korenčiće. Presadite je u svežu, prozračnu zemlju i dugo ne zalivajte. Ako je zemlja suva, klonulost je znak žeđi.
- Listovi koji se uvijaju ili imaju braon fleke: Mogući uzrok je direktno sunce koje opekne listove, prejak vetar (promaja) ili hladnoća. Spatifilum, na primer, ne voli direktnu sunčevu svetlost, već rasejanu.
- Opadanje listova: Kod listopadnih biljka kao što su fikus ili seflera, blago opadanje donjih listova tokom zime je normalno. Međutim, masovno opadanje može biti posledica stresa od promene mesta, temperature ili napada štetočina.
Presađivanje: Kada, kako i u koju zemlju?
Presađivanje je stres za biljku, pa ga treba obavljati pažljivo i u pravo vreme. Optimalno vreme je proleće, kada biljka ulazi u period aktivnog rasta. Međutim, ako je biljka kupovana u premaloj saksiji ili ako koren izviruje, presađivanje se može obaviti i hitno.
Kako prepoznati da je vreme za presađivanje? Kada koren počne da viri kroz drenažne rupe ili kada zemljište postane toliko ispresecano korenjem da se brzo suši. Jedan korisnik je podelio iskustvo: "Kad vrhovi žute, to upravo znači da nema mesta i da vrh korena udara u zid."
Postupak presađivanja:
- Pripremite novu saksiju, samo za jedan broj veću od prethodne. Prevelika saksija može dovesti do zadržavanja viška vode.
- Na dno stavite sloj drenaže (keramičke krhotine, kamenčiće).
- Koristite kvalitetno zemljište za sobno cveće. Za sukulente i kaktuse mešajte sa peskom za bolju drenažu. Za rododendrone i vres koristi se kiselo zemljište.
- Izvadite biljku iz stare saksije, pažljivo pregledajte koren. Otreite staru zemlju i odstranite trule korenčiće.
- Stavite biljku u novu saksiju i dodajte zemlju, lagano je pritiskujući.
- Zalijte da bi se zemlja slegla. Nakon presađivanja, biljku držite nekoliko dana u blago osenčenom mestu da se oporavi.
Za neke biljke, poput dracene, ako je stablo predugo i ogoljeno, možete ga orezati. "Iseći ga na 10-15 cm visine i te rezove gde si sekla zaštititi sa onim drvenim ugljem." Rezove možete potom ukoreniti u vodi ili zemlji.
Borba protiv štetočina: Vaši, grinje, gljive
Napad štetočina je čest problem, posebno ako je biljka oslabljena ili ako je vazduh suv.
- Stitaste i vunaste (bele) vaši: Izgledaju kao male, bele, vunaste grudvice ili ljuskice na stabilu i lisnim drškama. Ručno ih skinite vatom umočenom u rastvor alkohola i vode (1:1). Za teže slučajeve koristite sistemične insekticide (npr. na bazi acetamiprida), koji se sipaju na zemlju i biljka ih usvaja korenjem.
- Crvene paučine (crveni pauk): Pojavljuju se pri suvom vazduhu. Na donjoj strani listova se vide sitne mrežice, a listovi žute i suše se. Rešenje je povećanje vlažnosti redovnim prskanjem i tretman specijalnim preparatima (akaricidima).
- Gljive i trulež: Pojava belih ili žutih kuglica u zemlji (često perlit ili druge gljive) ili pečurki ukazuje na previše vlage i lošu drenažu. Zemlju treba zameniti, a zalivanje smanjiti.
Prevencija je kĺjučna. Redovno pregledavajte biljke, održavajte odgovarajuću vlažnost vazduha i izbegavajte prekomerno zalivanje.
Odabir mesta: Severni prozor, terasa ili kupatilo?
Svaka biljka ima specifične zahteve za svetlošću. Za severnu ili severoistočnu stranu, gde je svetlost rasejana, odlično se pokazuju: aspidistra (gvozdena biljka), paprati, zmajevac (Zamioculcas), aglaonema, scindapsus i neke fitonije. Ove biljke su trajnice i čine odličan izbor za početnike.
Za terasu ili balkon, pogotovo ako su delimično zaštićeni, možete izabrati lavandu, muškatle, hrizanteme ili jadranske lepotice. Za prezimljavanje, ove biljke treba smestiti u hladnu ali ne smrzavajuću prostoriju sa malo svetlosti (npr. podrum, zastakljena terasa). Smanjite zalivanje na minimum i prethodno ih orežite.
Kupatilo, zbog visoke vlažnosti vazduha, odlično je mesto za paprat, alokaziju ili zamiju. Međutim, ako nema prirodnog svetla, izbor je ograničen.
Specifični saveti za popularne biljke
Dracena
Ne voli direktno sunce i promaju. Zalivati tek kada je zemlja suva u gornjih nekoliko centimetara. Žuti vrhovi su često od suvog vazduha ili kamenca u vodi. Ako ogoli stabilo, može se orezati kako bi se podstaklo grananje.
Spatifilum (Lirasta kala)
Voli rasejanu svetlost i obilno zalivanje. Kada mu zafali vode, listovi se dramatično spuste. To je znak da ga treba potopiti u kadu s vodom na sat-dva. Voli visoku vlažnost vazduha, pa ga redovno prskajte. Cvetanje podstiče redovna ishrana.
Kalanhoja
Kao sukulent, ne zahteva često zalivanje. Voli svetla mesta. Da bi ponovo procvetala, potrebno joj je kratak dan - oko 14 sati potpune tame noću tokom 6-8 nedelja. Nakon toga će izbaciti pupoljke.
Orhideja (Phalaenopsis)
Zalivati kada korenovi postanu srebrnasti, potapanjem saksije u vodu na 10-15 minuta. Voli visoku vlažnost vazduha i rasejanu svetlost. Presađuje se u specijalni supstrat za orhideje, ne u običnu zemlju.
Božićna zvezda (Euphorbia pulcherrima)
Notorno problematična u stanovima zbog suvog vazduha i visokih temperatura. Treba joj svetlo, ali ne direktno sunce, i vlažna ali ne mokra zemlja. Često je bolje da preživi na hladnijem, zastakljenom balkonu nego u toploj dnevnoj sobi.
Ishrana i podsticanje cvetanja
Biljke tokom perioda rasta (proleće-leto) treba redovno prihranjivati. Koristite tečno đubrivo za sobno cveće, razređeno prema uputstvu. Opšte pravilo je prihranjivati jednom u dve nedelje tokom vegetacije, a zimi prestati ili prihranjivati veoma retko.
Za podsticanje cvetanja kod nekih biljka (kalanhoja, božićna zvezda) potreban je kontrolisani fotoperiod (dužina dana). Za bujnost listova, neki ljubitelji cveća preporučuju blago prskanje listova rastvorom gorke so (magnezijum sulfat) ili čak brisanje listova pivom (razređenim sa vodom) za sjaj, mada za ovo nema naučnih potvrda.
Zaključak: Strpljenje i posmatranje
Kĺjuč uspeha u gajenju biljaka je posmatranje. Svaka biljka je individua i reagovaće na uslove vašeg stana. Upoznajte je, pratite kako reaguje na zalivanje, svetlost i temperaturu. Nemojte se obeshrabriti neuspesima - čak i iskusni uzgajivači gube biljke. "Iz prakse ćeš najviše naučiti, nešto će uspeti, nešto neće", kako je jedna članica rekla. Ulažite u kvalitetno zemljište, odgovarajuće saksije i strpljivo pratite rast vašeg zelenog druga. Uz malo pažnje i ljubavi, vaše sobno cveće će dugo biti izvor lepote i zadovoljstva.