Da li se isplati studirati arhitekturu? Sve što treba da znaš
Sveobuhvatan vodič za one koji razmišljaju o studiranju arhitekture. Prijemni ispit, pripreme za prijemni, realnost studija, mogućnosti zaposlenja u Srbiji i inostranstvu.
Pitanje “Da li se isplati upisati arhitekturu?” jedna je od najčešćih dilema koja muči buduće studente. S jedne strane, postoji snažna privlačnost prema kreativnoj i tehničkoj strani ove profesije, a s druge, strah od dugih i zahtevnih studija, neizvesne finansijske budućnosti i konkurencije na tržištu rada. Ovaj članak ima za cilj da pruži što potpuniju i realniju sliku onoga što te čeka na putu ka tome da studiraš arhitekturu, od prijemnog ispita do karijernih puteva.
Suočavanje sa prijemnim ispitom: Prvi korak ka arhitekturi
Prva i često najveća prepreka je prijemni za arhitekturu. Ovaj ispit je specifičan jer ne proverava samo znanje iz određenih predmeta, već i tvoj kreativni potencijal, prostornu orijentaciju i sposobnost logičkog razmišljanja. Tipični delovi prijemnog za arhitekturu uključuju crtanje, test opšte kulture (posebno iz istorije umetnosti i arhitekture), matematiku i fiziku. Svestan ovih zahteva je ključan za uspešno položiti prijemni.
Dakle, kako se onda adekvatno pripremiti za prijemni? Najbolji pristup je sistematski. Pripreme za prijemni treba da započnu mesecima unapred. Ako razmišljaš o polaganju prijemnog, savetuje se da se prijaviš na specijalizovane pripremne kurseve ili angažuješ privatnog predavača koji će ti pomoći da savladaš specifične zadatke, posebno iz crtanja. Mnogi koji žele da studiraju arhitekturu uložiće značajno vreme u pripreme za arhitekturu, što podrazumeva i vođenje skica sveske, učenje perspektive i konstantno usavršavanje tehničkog crtanja. Priprema za polaganje prijemnog nije samo učenje činjenica, već i razvijanje veštine koja će ti biti neophodna tokom celih studija.
Realnost studiranja arhitekture: Ljubav ili muka?
Nakon što uspešno položiš prijemni i upišeš fakultet, suočićeš se sa realnošću studiranja arhitekture
Studenti često provode noći bez sna radeći na projektatima, crtajući i modelirajući. Kao što je jedan anonimni komentator rekao, "sećam se njenih kuknjava kako ne spava jer cele noći crta". Ako nemaš istinsku ljubav prema arhitekturi, ovakav tempo može brzo da te iscrpi. Stoga je suštinsko pitanje: da li je to za tebe ljubav ili samo prolazna zanimacija? Studiranje arhitekture zahteva ogromnu posvećenost. Međutim, za one koji je istinski vole, ovo "gubljenje vremena" može biti, kako je drugi komentator istakao, "fenomenalno provedeno vreme". Ovo je verovatno najkritičnija tačka za mnoge. Pitanje je: možeš li da nahraniš porodicu baveći se time što voliš? U Srbiji je situacija mešovita. S jedne strane, postoje priče o tome da se "poslodavci trkaju ko će manje da plati". Ovo je, nažalost, realnost za mnoge mlade arhitekte koji tek počinju svoju karijeru. Početne plate mogu biti niske, a radno vreme dugo. Međutim, to nije cela slika. Postoje i oni koji uspeju da izgrade uspešnu karijeru. Kao što je neko podelio iz iskustva svog prijatelja: "radi odlično, pored stalnog posla radi i dodatne projekte privatno tako da zarađuje iznad proseka". Ključ je u kontinuiranom učenju, sticanju iskustva na referentnim projektima i razvijanju dobrih socijalnih veština. Diploma sama po sebi neće obezbediti dobar posao; moraš da budeš proaktivan i da konstantno gradiš svoje portfolio i mrežu kontakata. Što se tiče rada u inostranstvu, perspektive su često bolje, ali ne bez izazova. Zemlje kao što su Nemačka, Švajcarska, Austrija i zemlje Skandinavije imaju razvijeniju graditeljsku industriju i generalno bolje plate. Međutim, konkurencija je jaka i često je neophodno poznavati jezik te zemlje na visokom nivou, kao i imati nostrifikovanu diplomu što može biti birokratski zahtevan proces. Kao što je iskustvo pokazalo, "vani ako može" je čest stav, ali oni koji su otišli i uspeli ističu da je potrebno vreme da se se uklopiš i dokažeš. Nije nemoguće, ali zahteva dodatni napor, strpljenje i upornost. Jedan od najsnažnijih odgovora na pitanje eksploatacije od strane poslodavaca je preduzetništvo. Kao što je jedan komentator rekao: "cim ti radis za drugog taj ce gledati da izvuce iz tebe sto vise za sto manje para". Ova realnost podstiče mnoge iskusne arhitekte da krenu sopstvenim putem. Međutim, otvaranje svoje firme nije korak koji se preduzima odmah nakon fakulteta. Da bi se uspešno osamostalio, arhitekta mora da savlada sve aspekte struke: od projektovanja i tehničkih detalja, preko komunikacije sa klijentima i izvođačima radova, do poznavanja zakonske regulative. Ovo može da traje godinama rada i konstantnog usavršavanja. Kako je rečeno, "neki ozbiljniji poslovi zahtevaju 10 godina rada i konstantno učenje". Stoga je put ka sopstvenoj firmi maraton, a ne sprint. Ali, kada se postigne, pruža znatno veću slobodu i finansijsku dobit. Tokom ove rasprave, važno je pomenuti i jedan drugi aspekt. Neki smatraju da je "arhitektura stvar ljubavi i znanja, a ne para". Vrhunski arhitekti ostavljaju trajan trag u društvu kroz mostove, zgrade i prostore koji budu divljenje. Ako te primarno vodi želja za stvaranjem i doprinosom građenom okruženju, onda će finansijska strana, iako važna, biti jedan od mnogih faktora, a ne isključivi pokretač. Postoji i srednji put. Možete biti zadovoljni skromnijim stilom života, fokusirani na kvalitetan rad i društveni doprinos, umesto na akumulaciju bogatstva. Kao što je primer pokazao, neki ljudi su "urođeno zadovoljni sa malo" i pronašli su ispunjenje u svom radu, bez obzira na finansijski ishod. U današnjem potrošačkom društvu, ovo je izazovan, ali moguć put. Odgovor na pitanje da li se isplati studirati arhitekturu nije jednostavan "da" ili "ne". On zavisi od tebe. Na kraju, studiranje arhitekture je investicja - ne samo od pet godina života, već i celoživotne posvećenosti. To je put koji zahteva strpljenje, izdržljivost i, iznad svega, ljubav prema samoj struci. Dobro razmisli, pripremi se temeljno za svoj prijemni za arhitekturu, razgovaraj sa ljudima iz struke i donesi odluku koja odgovara tvojim najdubljim vrednostima i životnim ciljevima.Šta te čeka nakon diplome? Tržište rada u Srbiji i inostranstvu
Arhitekta kao preduzetnik: Put ka finansijskoj nezavisnosti
Arhitektura kao poziv: Šta ako novac nije jedini motivator?
Zaključak: Da li je arhitektura za tebe?